Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore nije podnio pritužbu za preispitivanje rješenja Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Podgorici zbog odbacivanja krivične prijave u slučaju „Limenka“. Prema podacima do kojih je došao „Dan“, rok za podnošenje pritužbe podgoričkom Višem državnom tužilaštvu bio je osam dana od dostavljanja rješenja ODT-a Zaštitniku, a koji je istekao prije nekoliko nedjelja.
Iz Višeg državnog tužilaštva „Danu“ je rečeno da se ni Zaštitnik, ni bilo koji drugi subjekat, nije žalio što je odbačena krivična prijava protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića i bivšeg ministra unutrašnjih poslova Ivana Brajovića.
– Obavještavam vas da Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, od Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, niti bilo kojeg drugog subjekta, nije podnesena pritužba za preispitivanje rješenja Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici o odbačaju krivične prijave protiv I.B. i V.V. zbog slučaja „Limenka“ – kazala je portparol Višeg državnog tužilaštva, tužitelj Lepa Medenica.
Podgoričko Osnovno državno tužilaštvo odbacilo je krivičnu prijavu protiv Veljovića, cijeneći da je nastupila zastara, dok je u slučaju Brajovića ocijenilo da ne postoji sumnja da je izvršio krivično djelo. U obavještenju o odbačaju krivične prijave, koji je Osnovno državno tužilaštvo uputilo Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, predstavnicima te instutucije ukazano je da imaju rok od osam dana od dana prijema tog dopisa da, shodno članu 271a Zakona o krivičnom postupku, podnesu pritužbu Višem državnom tužilaštvu za preispitivanje rješenja o odbacivanju krivične prijave.
– U tom slučaju, rok za preduzimanje gonjenja je 30 dana od dana prijema obavještenja o postupanju po pritužbi – navodi se u dopisu ODT Podgorica, upućenom Zaštitniku.
Međutim, u instituciji Zaštitnika nijesu dovodili u pitanje odluku ODT-a, pa pritužba u propisanom roku nije podnijeta. Član Predsjedništva Demokratske Crne Gore, koja je podnijela krivičnu prijavu zbog „Limenke“, Velizar Kaluđerović smatra da dosadašnji odnos svih nadležnih državnih organa prema ovom slučaju, uključujući i državno tužilaštvo, podstiče na zaključak „da su im moćni i nedodirljivi pojedinci poslali poruku: Arhivirajte, pa zaboravite slučaj „Limenka“.
– Nijedan drugi slučaj otimanja od države, a ima ih mnogo, tako jasno i otvoreno kao slučaj „Limenka“ ne prikazuje kako braća Đukanović, jedan sa pozicije biznismena, drugi sa pozicije najuticajnije ličnosti u vlasti, državnu imovinu prebacuju u privatni posjed porodice Đukanović. Više je nego jasno da je Milo Đukanović zloupotrebom uticaja i moći prvo obezbijedio da se slučaj „Limenka“ desi, a da potom za to niko ne odgovara, ni disciplinski, ni politički, ni krivično – kazao je Kaluđerović za „Dan“.
On podsjeća da je Đukanović, odgovarajući na njegovo pitanje u vezi sa „Limenkom“ na premijerskom satu 22. jula 2015. godine izjavio: „Nakon konačne odluke Vrhovnog suda CG, ako za posledicu budemo imali štetu po državne interese, bez obzira da li je izazvana nekompetentnošću, neažurnošću, nečinjenjem, ili neodgovornim postupanjem, jasno i precizno ćemo utvrditi odgovornost i sprovesti, odnosno inicirati odgovarajući postupak sa jasnom ambicijom da takvo ponašanje u potpunosti iskorijenimo.“
– Protekle su skoro dvije godine od ovog obećanja Đukanovića, a od obećanog se ništa nije desilo. Odnosno, desilo se da sve nadležne institucije u Crnoj Gori bespogovorno ćute slijedeći tako želju i nalog Mila Đukanovića. I pravno stanovište Državnog tužilaštva da Demokratskoj Crnoj Gori, kao podnosiocu krivične prijave, uskrate pravo na dobijanje rješenja o odbacivanju krivične prijave u slučaju „Limenka“, samo je dio mračnog scenarija i potvrde da su institucije u Crnoj Gori zarobljene – upozorava on.
Kaluđerović pita da li iko u Crnoj Gori može povjerovati da je profesionalno, nepristrasno i zakonito postupanje državnog tužilaštva, kada u slučaju „Limenka“, u kojem je država izgubila 10,6 miliona eura, donese rješenje o odbacivanju krivične prijave Demokrata u slučaju „Limenka“ i takvo rješenje proglasi tajnim dokumentom i odbije da rješenje o odbacivanju krivične prijave dostavi Demokratama kao podnosiocima krivične prijave i time im uskrati pravo na pritužbu.
– Da li u to iko vjeruje ako akt uskraćivanja prava Demokratama na dobijanje rješenja i prava na pritužbu na takvo rješenje potvrdi Vrhovno državno tužilaštvo i to u trenutku kada su znali da država nije iskoristila pravo na pritužbu, a jedino je ona, kao oštećena, po tumačenju državnog tužilaštva, imala pravo na pritužbu. Nakon svega navedenog, ostaje još samo trunčica nade, ako se i na toliko nade ima pravo u ovom predmetu, da će Ivica Stanković iskoristiti svoja ogromna ovlašćenja koja, kao vrhovni državni tužilac ima u državnom tužilaštvu kao jedinstvenom državnom organu. Jedino on, sa pozicije VDT-a, može institucije Crne Gore zaštititi od sramote da su bile samo nijemi i klimoglavi posmatrači drske otimačine imovine Crne Gore od 10,6 miliona eura, i njenog prebacivanja na konto braće Đukanović – smatra Đukanović.
Podsjetimo, ODT Podgorica proglasilo je tajnim rješenje o odbačaju krivične prijave protiv Veljovića i Brajovića. U tom dokumentu, u koji je „Dan“ imao uvid, tužilaštvo je ocijenilo da tokom izviđaja u slučaju „Limenka” bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović nije preduzeo nijednu radnju da bi se ispunio ugovor sa biznismenom Acom Đukanovićem, i oslobodio dio zgrade u kojem su se nalazile službe Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). U njemu je navedeno da je krivična prijava protiv Veljovića odbačena zbog zastare krivičnog gonjenja, dok je u slučaju bivšeg ministra unutrašnjih poslova Ivana Brajovića tužilaštvo ocijenilo da nema dokaza da je izvršio krivično djelo nesavjestan rad u službi.
Tužilaštvo je konstatovalo da su takvim Veljovićevnim nečinjenjem „nastupile posledice krivičnog djela nesavjestan rad u službi”.
A.O.
Umjesto Stankovića, odgovorio zamjenik
Na pismo Bečića, koje je upućeno Stankoviću, odgovorila je tužitelj Miljana Radović, koja je ocijenila da je ODT Podgorica pravilno ocijenio što Demokratama nije dostavio rješenje o odbačaju krivične prijave. Ona je to objasnila činjenicom da Demokrate nijesu oštećene u ovom slučaju, već država, kojoj je, kako navodi, to rješenje dostavljeno. Radovićeva je navela da se, prema Zakonu o krivičnom postupku, podnosilac prijave obavještava samo o odbacivanju krivične prijave. Iz VDT-a nijesu odgovorili na zahtjev Bečića da Stanković preuzme nadležnosti koje mu zakon pruža i obezbijedi primjeren odnos tužilaštva prema slučaju „Limenka“.
Vrhovni državni tužilac da iskoristi ovlašćenja
Kaluđerović je ocijenio da u slučaju da vrhovni državno tužilac Ivica Stanković podrži sadašnje pravno stanovište ODT-a da se na slučaj „Limenka“ stavi tačka, to će biti krunski dokaz da ni VDT nema profesionalnu petlju da procesuiranjem ovog predmeta „‘ljuti’ porodicu Đukanović“
– Trunčicu nade da će VDT u ovom predmetu ipak smoći snage i učiniti ono na šta je po Zakonu o državnom tužilaštvu najpozvaniji i najodgovorniji, daje nam činjenica da na otvoreno pismo predsjednika Demokrata Alekse Bečića, koje mu je upućeno 6. juna, nije odgovorio on, već zamjenik VDT-a, kao i da u tom odgovoru nema izjašnjenja povodom poziva Bečića VDT-u da iskoristi pravo iz člana 133 i 134 Zakona o DT i da prema predmetu „Limenka“, zbog brojnih specifičnosti koje on sadrži, ogromne imovinske štete koja je po državu nastupila, obezbijedi odnos državnog tužilaštva primjeren stepenu njegove društvene opasnosti. Demokrate još čekaju da Stanković, korišćenjem nadležnosti po osnovu nadzora, preduzme ono što ukupna demokratska javnost od njega očekuje. Jedino tako može spriječiti da i sam VDT postane dio ukupnog sivila koje se širi i iz Državnog tužilaštva kao državnog organa u čijoj je nadležnosti gonjenje učinilaca krivičnih djela – istakao je Kaluđerović.